definicija |
naglasni sustav u kojemu su tonsko kretanje i/ili visina tona razlikovni, a tonske su opreke višestruke i pojavljuju se na svim slogovima |
istoznačnice |
dopušteni naziv: tonski naglasak |
istovrijednice |
engleski: tonic accent njemački: tonaler Akzent francuski: accent tonique ruski: тоническая система ударений talijanski: accento tonico švedski: tonal accent, musikalisk accent |
napomena |
Temeljna je razlika između tonskih i ograničenih tonskih jezika u tome što se kod tonskih jezika tonsko kretanje pojavljuje u svim slogovima u riječi, a kod ograničenih tonskih samo na jednome (naglašenom) slogu. Usto, tonski jezici imaju složene tonske sustave s više različitih tonova (npr. u mandarinskome postoje četiri tona) koji primjerice mogu biti ravni, silazno-uzlazni i sl., dok ograničeni tonski jezici imaju uglavnom binarnu tonsku opreku (primjerice švedski). Tonski su jezici mnogi afrički i jugoistočni azijski jezici. |
razredba |
polje: filologija |
vrela |
