opća teorija relativnostiteorija gravitacije koja opisuje geometrijsku zakrivljenost prostora kao posljedicu prisutnosti tijela velikih masa te postojanje opće gravitacijske privlačne sile među masama objašnjava kao posljedicu svojstva inercije |
fizika |
opći jednakovrijedni položajiskup simetrijski jednakovrijednih položaja atoma u jediničnoj ćeliji kristala čija je točkatasta simetrija jednaka jedan u kojemu je svaki položaj invarijantan samo na primjenu operacije identite |
fizika |
operatorzadani skup matematičkih operacija množenja ili deriviranja koji primijenjen na valnu funkciju kvantnoga stanja u kvantnoj mehanici daje vrijednost neke veličine u tome kvantnom stanju |
fizika |
operator poništenjamatematički postupak koji u danome modelu kvantnoga stanja broj čestica smanjuje za jedan |
fizika |
operator gradijentadiferencijalni operator čije djelovanje na skalarnu funkciju f(x, y, z) daje vektor gradijenta koji pokazuje smjer najbrže promjene skalarne funkcije f |
matematika |
ophodno vrijemevrijeme koje je potrebno da planet ili neko drugo nebesko tijelo napravi puni okret oko matičnoga tijela |
fizika |
opnasvaki protežni objekt koji se pojavljuje u teoriji struna |
fizika |
opružna vagauređaj koji služi za mjerenje sile uravnotežujući je s elastičnom silom osjetljive opruge |
fizika |
optičareva jednadžbajednadžba s pomoću koje se iz poznatih polumjera zakrivljenosti i indeksa loma stakla računa žarišna daljina optičke leće |
fizika |
optička aktivnostzakretanje ravnine polarizacije svjetlosti |
fizika |