definicija |
vrhovna, izravna, neograničena, nepodijeljena i neotuđiva vlast na teritoriju političke zajednice 
|
kontekst |
Polemičko pitanje tko je suveren u državi – monarh, narod ili Bog – postavili su liberalni prosvjetiteljski kritičari feudalnog poretka. Oni su pošli od premise da je s voljom racionalnih
bića moguće argumentativno raspolagati, pa su među poznatim mogućnostima suverenitet utemeljili na razumu građana republike, a ne na čudu, izvanrednom stanju ili dogođaju (Ereignis), narodu ili Bogu kao argumentativno neraspoloživim instancijama.
|
istovrijednice |
engleski: sovereignity njemački: Souveränität francuski: souveraineté |
napomena |
Vlast može biti u rukama monarha, vlade, države, naroda ili nekoga drugog entiteta. Suverenost označuje neograničenu vlast nad članovima političke zajednice (unutrašnji suverenitet) te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast (vanjski suverenitet). |
razredba |
polje: etnologija i antropologija |
vrela |
vrelo definicije: Morris, M., Concise Dictionary of Social and Cultural Anthropology, Wiley-Blackwell (2012) vrelo konteksta: Rodin, D. Ustav bez države i naroda (2). Politička misao, Vol. XLII/3 (2005) 3–26 |
