definicija |
glasovna promjena koja se odnosi na zamjenu mjesta likvida i samoglasnika |
istoznačnice |
dopušteni naziv: premetanje likvida |
istovrijednice |
engleski: liquid metathesis njemački: Metathese der Liquida francuski: métathèse des consonnes liquides ruski: метатеза плавных švedski: likvidametates |
napomena |
Primjerice grad < *gordъ, glad < *goldъ, lane < *olnę, brijeg < brěgъ < *bergъ, mljeti < mlêti < *melti. Pojavu je izazvala općeslavenska tendencija otvorenih slogova i započela je još u praslavensko doba, a dovršena je u zasebnome razvoju pojedinih slavenskih jezika. Zahvatila je praslavenske skupine *or, *ol, *er, *el u zatvorenome slogu (tj. na početku riječi ispred suglasnika ili u sredini riječi između dvaju suglasnika), koje su u pojedinim slavenskim jezicima imale različitu sudbinu. U južnoslavenskim je jezicima na početku riječi i u sredini riječi (između suglasnika) došlo do prebacivanja likvida ispred samoglasnika i do duljenja samoglasnika: or > ra, ol > la, er > rě, el > lě (najprije je moralo doći do duljenja samoglasnika pred likvidom, a zatim do premetanja). Takva se metateza likvida, u kojoj je došlo i do zamjene mjesta likvida i samoglasnika i do duljenja samoglasnika, naziva potpunom metatezom likvida. U zapadnim i istočnim slavenskim jezicima na početku riječi metateza likvida mogla je biti potpuna (ako su se skupine *or, *ol, *er, *el nalazile pod uzlaznom intonacijom) i nepotpuna, tj. dolazilo je samo do zamjene mjesta likvida i samoglasnika, ali ne i do duljenja (ako su se skupine *or, *ol, *er, *el nalazile pod silaznom intonacijom). U sredini riječi češki i slovački provodili su potpunu metatezu likvida, a lužičkosrpski i poljski nepotpunu, bez duljenja samoglasnika. |
razredba |
polje: filologija |
vrela |
