definicija |
posebna pojednostavnjena vrsta govora koji majka upotrebljava u komunikaciji s malim djetetom 
|
kontekst |
S druge strane, roditelji koji kontroliraju dijete, ali mu se verbalno spontano ne obraćaju ili govore samo kada ih dijete pozove, ne djeluju stimulativno na razvoj govora svoje djece. Postoji specifičan način na koji se majke obraćaju djeci, a naziva se "majčinski govor" i uglavnom je poznat kao dječji govor. Riječ je o pojednostavnjenom obraćanju djeci jer se misli da je takav govor odraslih prepoznatljiv i razumljiv.
|
istoznačnice |
dopušteni naziv: dječji govor |
istovrijednice |
engleski: motherese, baby talk, caretaker speech |
napomena |
Prema simboličko-interakcionističkoj teoriji, majke prilagođuju način izražavanja, omogućujući tako djetetu da u međudjelovanju s njima lakše usvaja jezik. Rečenice su kraće, iskazi su ograničeni, rečenice se odnose na "ovdje" i "sada", fonološki su pojednostavnjene, imaju više stanka, govor je sporiji te sadržava više ponavljanja i umanjenica. Značenja su konkretnija i odnose se na situaciju u kojoj se nalaze majka i dijete. Ovakav govor ima specifična prozodijska obilježja (uporaba viših tonova, specijalna intonacija i ritmička shema) i afektivnu obojenost. Iako se smatra da je majčinski govor univerzalna pojava, brojna antropološka istraživanja pokazuju kulturne razlike u međudjelovanju odraslih i djece. |
razredba |
polje: etnologija i antropologija |
vrela |
vrelo definicije: Pinker, S. The language instinct. London : Penguin Books, 1994. vrelo konteksta: Šunjić, N. Utjecaj majke na rani razvoj dječjeg govora. Zdrav život, broj 96/2011 |
