definicija |
osoba koja prima i proizvodi neki jezik bez obzira na to u kakvu odnosu bila prema tome jeziku 
|
kontekst |
Govornici slavenskih jezika nerijetko velikom brzinom ovladavaju HIJ-em pa preskaču razine na tečajevima, naprimjer u Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik umjesto početne razine na Jezičnim vježbama 1 (A1–A2+ po ZEROJ-u) često upisuju višu početnu razinu Jezične vježbe 2 (razina B1 po ZEROJ-u) ili pak završe Jezične vježbe 1 i nakon njih upišu Jezične vježbe 3 (razina B1+ po ZEROJ-u).
|
istoznačnice |
nepreporučeni naziv: korisnik |
istovrijednice |
engleski: speaker njemački: Sprecher francuski: locuteur ruski: говорящее лицо |
napomena |
Naziv govornik u općemu značenju te u množini može se odnositi i na mušku i na žensku osobu. Uz ime ženske osobe navodi se naziv govornica. |
razredba |
polje: filologija |
vrela |
vrelo definicije: Jelaska, Zrinka. 2016. Ini hrvatski jezik i identitet – od stranoga do nasljednoga govornika. Drugi: Alteritet, identitet, kontakt u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Ur. Pišković, Tatjana; Vuković, Tvrtko. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zagrebačka slavistička škola. Zagreb. Dostupno na https://www.hrvatskiplus.org/upload/zbornici/ZSS_2016.pdf. vrelo konteksta: Gulešić Machata, Milvia; Udier, Sanda Lucija. 2019. Akademska kultura i hrvatski kao ini jezik. Croaticum – Savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika, 4. zbornik radova. Ur. Banković-Mandić, Ivančica; Čilaš Mikulić, Marica; Matovac, Darko. FF press. Zagreb. |
