struna tražilica

image shadow

dorski red

definicija
 

najstariji i prema pravilnosti najstroži klasični grčki red u kojemu standardni omjer visine stupa i napusta iznosi 3:1, a stup se upotrebljava bez baze i ima kanelirani trup i specifični kapitel s ehinom i abakom te nosi napust s jednostavnim arhitravom, frizom s triglifima i metopama te vijencem s gejzonom, mutulama i simom

vrela
istovrijednice
 

engleski: Doric Order

njemački: dorische Ordnung

latinski: ordo Doricus

francuski: ordre dorique

talijanski: ordine dorico

napomena
 
Dorski red oblikovan je racionalno, egzaktno i izrazito tektonski. Stup ima visinu jednaku pet i pol donjih promjera trupa. Kanelirani trup stupa ima konveksno ispupčenje (entazis) u donjoj trećini, nakon koje se sužava rastom u visinu za petinu donjega promjera trupa stupa. Trup tako jasno demonstrira da svaki dio reda ima funkcionalnu vrijednost i jasno izražava svoju funkciju: kanelure trupa ga jačaju, a entazis predstavlja protutežu opterećenju. Visina napusta iznosi dva donja promjera trupa stupa. Triglifi friza nalaze se u osi stupa i usred svakoga interkolumnija, osim na uglovima hramovima gdje su postavljeni uz sam brid napusta, kako bi predočili logiku ojačanja završetka napusta. Dorski red, nastao pod utjecajem egipatskih i mikenskih uzora te drvenih prototipova, razvija se, usavršava i oplemenjuje od 7. st. pr. Kr. počevši od ranih primjera koji djeluju stlačeno do savršeno harmoničnih i besprijekorno proporcioniranih razvijenih primjera. U Rimskome Carstvu dorski se red prestao upotrebljavati. Rimski dorski red kodificiran je u renesansi i zapravo je bogato razrađena inačica toskanskoga reda, a stup se tad sastoji od baze, vitkoga trupa i kapitela s astragalom, dekoriranim hipotrahelijem, ehinom i profiliranim abakom, a napust ima arhitrav, često s dvjema fascijama, i friza u kojemu triglifi uvijek prate osi stupova pa se uz brid napusta javljaju polumetope.
razredba
 

polje: povijest umjetnosti
projekt: Pojmovnik klasične arhitekture