definicija |
hrvatskoglagoljski natpis s prijelaza iz 11. u 12. stoljeće, pronađen u Jurandvoru pokraj Baške na otoku Krku, na kojemu je prvi put na hrvatskome jeziku zapisano hrvatsko ime |
istoznačnice |
nepreporučeni naziv: Baščanska ploča |
istovrijednice |
engleski: the Baška tablet njemački: Tafel von Baška francuski: stèle de Baška ruski: Башчанская плита talijanski: lapide di Bescanuova, lapide di Basca češki: Baščanská deska švedski: Baškatavlan |
poveznica |
http://jezik.hr/bascanska-slagalica.html |
napomena |
Ploča od bijeloga vapnenca širine 199 cm, visine 99,5 cm, debljine 9 cm i težine oko 800 kg. Na gornjemu je njezinu rubu ukrasna bordura s motivom lozice. Izvorno je bila lijevi plutej u septumu, crkvenoj pregradi koja je odvajala kor, tj. prostor pred oltarom predviđen za redovnike, od crkvene lađe predviđene za puk. Pronađena je 1851. u podu opatijske crkve sv. Lucije, u kojoj je bila do 1934. godine, kad je prenesena u Zagreb i smještena u atrij Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tekst natpisa koji se sastoji od nešto manje od sto riječi raspoređen je u 13 redaka. Predložak mu je najvjerojatnije bio samostanski kartular (knjiga koja sadržava kopije povelja i darovnica). Sadržajno se natpis može podijeliti na šest cjelina: 1. invokacija, 2. zapis u prvome licu jednine opata Držihe o darovnici kralja Zvonimira s nabrajanjem svjedoka, 3. kletva (minacija) protiv onih koji bi zanijekali darovanje, 4. obveza onih koji žive u samostanu da mole za darovatelja, 5. zapis opata Dobrovita u prvome licu jednine o gradnji crkve i 6. zapis o zajedništvu Mikule v Otočci sa sv. Lucijom. Datiranje ploče oko 1100. godine temelji se na datiranju crkve, paleografskim karakteristikama pisma i sadržaju natpisa. Crkva sv. Lucije romanička je građevina sa zvonikom na pročelju kroz koji se ulazi u crkvu. Tipična je za prijelazno razdoblje iz 11. u 12. st. Nekoliko je njoj tipološki srodnih crkava iz toga razdoblja na otoku Krku, a posveta jedne od njih, crkve sv. Vida pokraj Dobrinja, datirana je Listinom slavnoga Dragoslava dne 1. siječnja 1100. godine. Oblik nekih slova na natpisu karakterističan je za 11., a drugih za 12. st., što također upućuje na datiranje natpisa oko 1100. godine. S time su u skladu i podatci sadržani u natpisu. Nakon smrti kralja Zvonimira (1089.) bilježi se uprava najmanje dvaju opata, Držihe i Dobrovita. Ploča je isklesana za uprave potonjega u vrijeme kad je cijelim krajem vladao knez Kosmat, što upućuje na vrijeme prije mletačke dominacije koja započinje 1116. godine. Iako nije najstariji, Bašćanska ploča je najvažniji natpis iz ranoga razdoblja hrvatskoga glagoljaštva. Iznimna je njezina važnost za povijest hrvatskoga jezika i književnosti, ali i općenito za hrvatsku nacionalnu i kulturnu povijest. Pisana je onodobnim hrvatskim književnim jezikom, pa je se može staviti na početak povijesti hrvatskoga književnog jezika. Njezin je tekst ritmiziran, što znači da ima i umjetničke kvalitete, pa je se može staviti i na početak hrvatske književnosti na hrvatskome jeziku. Za nacionalnu je hrvatsku povijest važna jer je na njoj prvi put na hrvatskome jeziku i hrvatskim pismom zapisano hrvatsko ime u sintagmi Zъvъnimirъ kralъ hrъvatъskъĭ, a činjenica da hrvatski kralj poklanja zemlju na otoku Krku svjedoči o tome da je Krk u to vrijeme bio dio hrvatskoga kraljevstva. Crkvena pregrada, čiji je Bašćanska ploča bila dio, srušena je između 1752. i 1851. Nakon rušenja pregrade uništen je desni plutej ("druga Bašćanska ploča"). Njegov su vjerojatni ostatak četiri fragmenta iz istoga razdoblja koji se zovu Jurandvorski ulomci. Ktetik bašćanski prihvaćen u hrvatski standardni jezik u mjesnome liku (bašćanski, a ne baški po modelu: Gradiška – gradiški). Lik baščanski, koji dosadašnja pravopisna praksa dopušta uz bašćanski, temelji se na odnosu k > č, ali je u pismenoj praksi slabo prihvaćen te stoga dajemo prednost liku bašćanski. Pridjev bašćanski nestandardnojezična je izvedenica te stoga nema smisla intervenirati u riječ nastalu nestandardnojezičnom tvorbom na glasovnoj razini. Slika Bašćanske ploče, transliteracija i prijevod teksta nalaze se na adresi http://jezik.hr/iz-povijesti.html. |
razredba |
polje: filologija |
vrela |
