jezikoslovlje | Struna | Hrvatsko strukovno nazivlje

jednačenje samoglasnika pojava u kojoj dolazi do jednačenja samoglasnika zbog sažimanja dvaju samoglasnika u jedan	filologija
jednina gramatički broj promjenjive riječi kojim se označuje da se govori o jednome primjerku onoga što označuje ta riječ	filologija
jednojezična govornica govornica koja je usvojila samo jedan jezik	filologija
jednojezični govornik govornik koji je usvojio samo jedan jezik	filologija
jednojezičnost sposobnost govornika da se služi samo jednim jezikom	filologija
jednokulturnost poistovjećivanje pojedinca s jednom kulturom, kulturom materinskoga ili prvoga jezika	filologija
jednorječan koji se sastoji od jedne riječi	filologija
jednoslov znak za jedan glas sastavljen od jednoga slova	filologija
jednosmjerni rječnik dvojezični rječnik koji je namijenjen izvornim govornicima jednoga jezika koji uče drugi jezik	filologija
jednosmjernost preslikavanja asimetričnost konceptualizacije s pomoću konceptualne metafore u smislu da se uvijek ciljna domena razumijeva s pomoću izvorne, a ne obrnuto	filologija