opća teorija relativnostiteorija gravitacije koja opisuje geometrijsku zakrivljenost prostora kao posljedicu prisutnosti tijela velikih masa te postojanje opće gravitacijske privlačne sile među masama objašnjava kao posljedicu svojstva inercije | fizika |
opći jednakovrijedni položajiskup simetrijski jednakovrijednih položaja atoma u jediničnoj ćeliji kristala čija je točkatasta simetrija jednaka jedan u kojemu je svaki položaj invarijantan samo na primjenu operacije identite | fizika |
operatorzadani skup matematičkih operacija množenja ili deriviranja koji primijenjen na valnu funkciju kvantnoga stanja u kvantnoj mehanici daje vrijednost neke veličine u tome kvantnom stanju | fizika |
operator poništenjamatematički postupak koji u danome modelu kvantnoga stanja broj čestica smanjuje za jedan | fizika |
operator gradijentadiferencijalni operator čije djelovanje na skalarnu funkciju f(x, y, z) daje vektor gradijenta koji pokazuje smjer najbrže promjene skalarne funkcije f | matematika |
ophodno vrijemevrijeme koje je potrebno da planet ili neko drugo nebesko tijelo napravi puni okret oko matičnoga tijela | fizika |
opnasvaki protežni objekt koji se pojavljuje u teoriji struna | fizika |
opružna vagauređaj koji služi za mjerenje sile uravnotežujući je s elastičnom silom osjetljive opruge | fizika |
optičareva jednadžbajednadžba s pomoću koje se iz poznatih polumjera zakrivljenosti i indeksa loma stakla računa žarišna daljina optičke leće | fizika |
optička aktivnostzakretanje ravnine polarizacije svjetlosti | fizika |
