atributnesamostalni rečenični dio kojim se izriče dopuna imenici i koji može biti pridjev, zamjenica, broj ili nesročna imenica | filologija |
atributna rečenicazavisnosložena rečenica u kojoj je zavisna surečenica uvrštena na mjesto atributa osnovne surečenice i u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema osnovnoj onako kako se atribut odnosi prema imenskoj riječi koju određuje | filologija |
audiometrijametoda ispitivanja osjetljivosti sluha | filologija |
audiovizualno prevođenjeprevođenje prilagođeno televizijskomu mediju, filmskoj industriji, DVD tehnologijama i mrežnim platformama za razmjenu videozapisa pri kojemu se govor na jednome jeziku prevodi na drugi jezik zapisivanjem ili govorenjem | filologija |
automatizacijaautomatizirana uporaba određene jezične strukture | filologija |
autonomnostobilježje standardnoga jezika da se on ne podudara ni s jednim narječjem, ni s jednim dijalekatom, ni s jednom skupinom mjesnih govora te ni s jednim mjesnim govorom | filologija |
autorosoba koja je napisala književni, znanstveni, novinski ili koji drugi tekst | filologija |
autorizirani prijevodprijevod s čijom je izradom suglasan autor polaznoga teksta te ga je pročitao i odobrio | filologija |
autorski prijevodprijevod koji je izradio sam autor polaznoga teksta | filologija |
balkanski jezični savezjezični savez koji čine albanski, grčki, bugarski, makedonski, rumunjski, meglenorumunjski, arumunjski i srpski torlački dijalekti | filologija |
