makrobonitetni nadzor

nadzor središnje banke nad platnim, klirinškim i namirnim sustavima s ciljem unapređenja sigurnosti i učinkovitosti pojedinih sustava i tržišta u cjelini praćenjem i analizom pokazatelja sistemskih rizika

pravo

maksimalna harmonizacija

usklađivanje u kojemu državama članicama na području koje regulira određena direktiva nije dopušteno zadržavanje ili propisivanje odredaba u nacionalnome pravu koje odstupaju od odredaba direktive

pravo

malo poduzetništvo

kategorija poduzetništva u kojoj je zaposleno manje od 50 osoba i čiji godišnji promet ili bilanca ne prelazi 10 milijuna eura

pravo

malogranični promet

redoviti prelazak vanjske kopnene granice osoba s prebivalištem u pograničnome području radi boravka u pograničnome području, primjerice zbog društvenih, kulturnih, gospodarskih ili obiteljskih razloga tijekom razdoblja koje ne prelazi tri mjeseca

pravo

margina diskrecije

dopušteni prostor nacionalne regulatorne autonomije dan državama članicama pod uvjetom da se nacionalna mjera ili praksa primjenjuje na nediskriminirajući način te da prolazi test proporcionalnosti

pravo

masovni ulazak

ulazak u Uniju velikoga broja izbjeglica ili prognanika koji stižu iz različitih zemalja i geografskih područja bez obzira je li njihov dolazak spontan ili potpomognut

pravo

Međunarodna mreža za tržišno natjecanje

međunarodna organizacija koja okuplja nacionalna tijela nadležna za zaštitu tržišnoga natjecanja

pravo

međuvladin sporazum

sporazum koji sklapaju šefovi država, a obično ga pripremaju ministri vanjskih poslova i diplomatski predstavnici, koji za razliku od međunarodnoga sporazuma ne zahtijeva ratifikaciju u parlamentu

pravo

međuvladina konferencija

konferencija na kojoj vlade država članica EU-a, uz sudjelovanje EK-a i predstavnika EP-a, vode pregovore čiji su ishod obično promjene u pravnim i institucijskim strukturama te u sadržaju Osnivačkih ugovora do stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona

pravo

međuvladina metoda

način reguliranja u drugome i trećemu stupu u kojemu je do stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora Komisija dijelila pravo inicijative s državama članicama, Vijeće EU-a odluke donosilo jednoglasno, Parlament imao savjetodavnu ulogu, a Sud Europskih zajednica imao je ograničenu nadležnost ili je nije imao uopće

pravo