dopunjački prostorprostor lijevo od subjekta u prikazu rečenične strukture u kojemu su kodirani kontekstni odnosi | filologija |
dopusna rečenicapriložna rečenica u kojoj je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake dopuštanja osnovne surečenice i u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema osnovnoj onako kako se priložna oznaka dopuštanja odnosi prema predikatu | filologija |
dopušteni nazivnaziv koji se s obzirom na terminološka načela ne smatra najboljim nazivom za određeni pojam, ali se najčešće zbog proširenosti u uporabi smatra da njegovu uporabu treba dopustiti | filologija |
doseljenički jezikjezik kojim u određenoj zemlji govori veći broj nedavno doseljenih stanovnika | filologija |
doslovni prijevodprijevod kojim se čuva formalna struktura izvornika | filologija |
DP pretpostavkapretpostavka prema kojoj je glava imenske skupine funkcionalna kategorija determinatora | filologija |
druga palatalizacijaglasovna promjena u kojoj se jedrenici k, g, h ispred i, ê (< ai) zamjenjuju piskavcima c, z, s | filologija |
drugi aktantaktant koji trpi radnju | filologija |
drugi jezikjezik koji pojedinac spontano usvaja u sredini u kojoj je on većini stanovništva službeni jezik ili prvi jezik | filologija |
društvena deiksadeiksa kojom se upućuje na društveni status sudionika iskaza | filologija |
